Izimpawu zabaFundi Abacindezelekayo Emotionally

Okwenza Laba bafundi Basengozini

Izingane eziphazamiseka ngokomzwelo zidinga usizo lokuphatha izimpilo zabo ngaphakathi nangaphandle kweklasi. Uma ngabe ingane yakho kulesi sigaba noma usebenza nezingane eziphazamiseka ngokomzwelo, funda ukuthi kusho ukuthini leli gama kanye nezibalo zabafundi abanalesi sibonakaliso sokukhubazeka.

Kusho Ukuthini Ukukhathazeka Ngokwengqondo?

Umthetho Wezemfundo Abakhubazekile ( IDEA ) ngumthetho wesifundazwe ocacisa ukuphazamiseka ngokomzwelo njengenye yezigaba zokukhubazeka ezingu-13 zokufaneleka kwemisebenzi ekhethekile yemfundo ngaphansi kuka-34 CFR 300.8 (c) (6).

Ukuphazamiseka ngokomzwelo kuyaziwa nangokuthi ukuphazamiseka ngokomzwelo (SED) noma ukukhubazeka ngokomzwelo (EBD).

Ngenkcazo ye-IDEA, ukuphazamiseka ngokomzwelo yisimo lapho ingane ibonisa khona noma ngaphezulu kwezici ezilandelayo esikhathini eside nesikhathi esibekiwe esithinta kakhulu ukusebenza kwemfundo yengane.

Ukuthola ukukhubazeka kokukhubazeka ngokomzwelo

Isigaba sokuphazamiseka ngokomzwelo sihlanganisa i-schizophrenia.

Kodwa-ke, izingane eziningi ezinokuphazamiseka ngokomzwelo azikho izimpawu zezinye izinhlobo zezifo eziphathelene nokugula kwengqondo. Ukuphazanyiswa komzwelo akutholakali ezinganeni ezihlukumezeka kakhulu emphakathini ngaphandle kokuthi ukuphazamiseka okungokomzwelo kukhona.

Izinhlobo zezifo eziwela ngaphansi kwalesi sambulela zihlanganisa ukukhathazeka kokukhathazeka, ukuphazamiseka kwengqondo, ukuphazamiseka kokudla, ukuphazamiseka okucindezelayo, nokuphazamiseka kokuziphatha.

Okwenza Abafundi Abaphazamiseka Ngokwengqondo Basengozini

Abafundi abanokuphazamiseka ngokomzwelo basengozini yokuhluleka esikoleni futhi bavame ukufuna imfundo emibili eyakhelwe ngokukhethekile kanye ne-psychotherapy noma izinsizakalo zokwelulekwa. Uma bengatholi ukuxilongwa kokuphazamiseka ngokomzwelo, kungenzeka ukuthi baphonswe esikoleni ngezinqubomgomo zokuqeqesha ezinjengokumiswa noma ukuxoshwa. Izingane ezibhekana nezinqubomgomo ezinjalo zinengozi enkulu yokuyeka isikole nokufaka isimiso sobulungiswa bobugebengu, into eyaziwa ngokuthi i-pipeline yesikole ukuya ejele.

Ngaphambi kokuba kutholakale ukuthi, izingane eziphazamiseka ngokomzwelo zingase zibhekwe njengezingane "ezimbi" noma "ezingavumelekile" othisha babo, abaqondisi nabangane ngokufanayo. Ukucatshangwa ngale ndlela kungalimaza ukuzihlonipha kwezingane eziphazamiseka ngokomzwelo. Lezi zingane azizwa nje zivinjelwe kodwa futhi kumele zisebenze ngezimo ezibangele ukuba ziphazamiseke ngokomzwelo.

Kungenzeka ukuthi bashiywe abazali babo noma ngokobulili, ngokomzimba, noma ngokomzwelo ngenxa yomuntu omdala. Kungenzeka ukuthi bathola ukuthi banezimo zempilo yengqondo njengengxabano yobuntu ezobalandela kuyo yonke impilo, okwenze kube nzima ngabo ukuba balondoloze ubungane, ubudlelwane bomshado noma imisebenzi yabo yobuchwepheshe.

Abazali nabanakekeli bezingane ezinjalo kumele baqinisekise ukuthi bangaboni esikoleni noma emphakathini. Kungase kudingeke ukuthi bahlanganyele nabazali bezingane ezifanayo noma bathole isiqondiso kumhlinzeki wezempilo yengqondo. Nakuba ukukhubazeka ngokomzwelo ukuphazamiseka kuyinkinga, lokhu ukukhubazeka kungaphathwa ngezandla ezifanele.